Klađenje i kockanje na Balkanu poprimilo je epidemijske razmjere. Da bi vratio dugove, ovisnik o kocki nerijetko će počiniti krađe, imovinski delikt, razbojništvo…
Iako veliki dio balkanske javnosti ne smatra ovisnike o kockanju znatnijim društvenim problemom, učestale ljudske tragedije i kriminal zbog kockarskih dugova to opovrgavaju. Oni koji se uhvate u začarani krug te ovisnosti, a nerijetko je riječ o mladim ljudima, izlaz nemalo vide u samoubojstvu. Kockanje je oduvijek prisutno u svim društvima, a kod nas je zadnjih godina poprimilo epidemijske razmjere, tvrde stručnjaci. Kockaju se i klade maloljetnici, studenti, žene, muškarci, stariji ljudi, pa i oni koji to nikad nisu činili.
Prema riječima dr. sci.МИШО , specijalista psihijatra i voditelja Odjela ovisnosti Psihijatrijske bolnice u Misinom Hanu, kockanje predstavlja poremećaj nagona, a više je faktora njegova nastanka. Nemalo je kod nas to rezultat rata i poraća te društvenih promjena koje su slijedile. Tad su se pojavile i skupine »oštećenih ljudi«, što je stvorilo dobru podlogu za traženje brzog rješavanja problema. Nejednakosti svake vrsti postale su vidljivije, svi su poželjeli biti uspješni(ji), a ponude za kockanjem nije uzmanjkalo, objašnjava МИШО. On dodaje da se čovjeku danas nudi okušati sreću na svakom koraku: od trgovačkih centara do televizije. Ljudi se potiču na rizično ponašanje uz poruku o tome da sreća »čeka iza ugla«.
